Važnost edukacije
Znanje gradi samopouzdanje
Edukacija je najčešće vezana za instituciju, koju popunjavaju profesori, istraživači i učenici. Međutim, najbolja edukacija je uvek usvojena van tih okvira. Postoji mnogo faktora koji mogu da utiču na motivaciju u edukaciji, ali na kraju je naša želja da radimo na sebi ono što nas inspiriše za rad.
Prva Akademija u Staroj Grčkoj bila je Platonova filozofska škola, a nalazila se u vrtu maslina posvećenim boginji mudrosti, Atini. Ime akademija dobila je u 385. veku p.n.e., od tada je ostala potpuno neformalna grupa i od tada je sinonim za akademski način učenja.
Investiranje u sebe, investicija je koja se uvek isplati
Edukacija je alat za poboljšanje života i u tom smislu je neizustavna u razvoju pojedinca.
To je investicija bez rizika, gde ulaganjem u vreme za učenje uvek dobijate. Baza znanja koja se uvek širi, odražava se na samu anatomiju pojedinca. Vaš mozak biva razgiban razmišljajući o stvarima o kojima nikad ne razmišlja, a dok kombinuje stečena znanja, um raste.
U procesu edukacije, raste naše znanje, stvaraju se nove veštine i razvija ličnost i stav. Edukacija pruža svojevrsni nivo samopouzdanja u izgovorenoj reči, traje ceo život i ono što je najvažnije utiče na šansu ljudi da se zaposle.
Adaptivna smo bića
Sve je veći pritisak na ljude, koji ulaze u poslovni svet, da su u svemu stručni, da svaki posao znaju do detalja da rade i da se odmah adaptiraju na zadate poslovne pozicije. Međutim, u svom tom stresu i pritisku, gubi se čar edukacije.
Zato je važno da shvatite da se proces edukacije ne završava kada se određeno znanje prisvoji, već kada se ono primeni i nadograđuje. Ljudi koji su u kontinuiranom procesu edukacije, imaju prednost nad onima koji ovaj vid ličnog rasta odbijaju.
Nije znanje – znanje znati, već je znanje – znanje dati.
Takođe, ključno je da edukatori proširuju svoje metode učenja, da ih potkrepljuju novim izvorima, trendovima i da olakšavaju poimanje mnoštva gradiva uvođenjem inovativnih tehnoloških sredstava za potrebe predavanja. Zato je najvažnije shvatiti edukaciju u svoj svojoj biti, da je to sticanje znanja i veština potrebno za praktikovanje određenih radnji.
Takođe ima veliki udeo u procesu socijalizacije, gde ljudi koji šire svoj um novim i korisnim informacijama zapravo aktivno učestvuju u razgovorima i time su aktivni članovi društva. Međutim, možda je jednako važan i način na koji se uči.
Svaki tip obrazovanja propraćen je drugačijim procesom učenja.
Omogućava pojedincima da razumeju kako se stvari rade i motiviše ih da razmišljaju o onome što razumeju. Od ogromne važnosti je da sticanje obrazovanja shvatimo kao odskočnu dasku u poslovnom svetu. Međutim, obrazovni programi ne menjaju se brzinom, kojom to čine trendovi u oblastima u kojima želimo da se usavršavamo.
Edukacija je nekad proizvod napora edukatora da usvojimo određeno gradivo, ali nekada se dešava sasvim slučajno, kada naš um odluči da je nešto vredno za upijanje.
Najbolje ideje dobijem u 3 ujutru
Kada prihvatimo da proces edukacije uvek traje, prihvatićemo i čudno vreme u kom se želja za njom pojavljuje. Pikaso je rekao „inspiracija će doći, samo mora da te nađe dok radiš“. Ovo je slučaj i za inspiraciju za učenjem, kontinuirano edukovanje i širenje svesti o oblasti u kojoj se usavršavamo, stalno otkriva nove predele. Zato ne možemo da na početku procesa odredimo da li je ta oblast korisna, zanimljiva i vredna učenja. Generalno edukacija podstiče ljude da se promene, da ne stvaraju predrasude već da sa srećom uranjaju u proces otkrivanja drugih tački gledišta o datoj oblasti.
Osnaženi ljudi, društva i države obrazovanjem imaju prednost nad ljudima koji stoje na osnovnoj piramidi širenja znanja.
Formalno, neformalno, informalno
Formalno obrazovanje je upakovano u formu. Formu institucije i programa učenja koji se ne menja i isti je za sve. Najvažniji element sticanja formalnog obrazovanja je diploma ili svedočanstvo. Osim toga sve ostalo što ćete učiti, zavisi od vas.
Preduzimljivost osobe u sticanju znanja, je okosnica neformalnog obrazovanja i kao takvo ne trpi elemente formalnog obrazovanja. Sticanje neformalnog obrazovanja često je van domašaja obrazovnih institucija kao i pravila koja ih prate, kao što su disciplina, poštovanje rokova i određen način rada.
Neformalno obrazovanje, ne trpi formu strukturisano – obrazovnog sistema, već otvara um i podstiče pojedinca da i sam bira u čemu će se usavršavati.
Sećate se u školi onih izdvojenih delova u knjizi: „za one koji žele da urade više“, u vidu dodatnog zadatka iz matematike i onog dela u knjizi istorije „ako želite da znate više“? E taj deo u formalnom obrazovanju podstiče želju za onim neformalnim. Opšte je poznato da kad um nije pod stegom pravila, uviđa lepotu procesa mentalnog rasta i sticanja veština kao vid ličnog usavršavanja. Otvaranje, pokretanje konkursa, kao i pristup raznim kursevima, seminarima, dokaz su da želja za neformalnim obrazovanjem postoji i zato treba da se razmotri njeno uključivanje u proces formalnog obrazovanja.
Najviše pažnje posvećujemo ovom tipu edukacije, jer predstavlja produkt čiste želje za znanjem i gotovo uvek je propraćeno aktivnim učešćem pojedinaca u društvenom životu.
Neformalno obrazovanje je ono što nas zapravo zanima, a uvek je motivisano formalnim obrazovanjem. Bez izbora interesovanja koja nam nudi formalno obrazovanje, teže bi nam bilo da dokučimo u kom segmentu date oblasti želimo da se usavršavamo.
Informalno obrazovanje je kombinacija života i učenja
Ovo je doživotni proces u kome učenik spaja sva znanja koja je stekao u jednu celinu. Spoj fromalnog i neforamlnog obrazovanja, je u infomralnom obrazovanju, gde se nekada za razliku od prva dva tipa, proces učenja ni ne oseti. Sticanje znanja i veština se dešava svuda dok šetamo, razgovaramo sa prolaznicima, prijateljima, dok gledamo televiziju, treniramo, jednostavno dok posmatramo društvo i učestvujemo u kreiranju istog.
„Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrebiti da promenite svet.“ – Nelson Mandela
Svedska kriza obrazovanja, o kojoj je ’60 godina XX veka govorio Kumbs (Coombs, 1968), podstakla je koncept celoživotnog obrazovanja. Nesklad ekonomskog i obrazovnog razvoja društva rezultirao je pojavom novih poslova. Jedan od tih poslova je network i digital marketing. Poslovi su se pojavili, a obrazovni programi nisu napravljeni, te je ta nagla želja da se novo znanje o ovim profesijama upakuje u okvire formalnog obrazovanja, odbačena.
Pojavili su se novi načini da se to novo obrazovanje nazove neformalnim i da se samim tim proglase načini i sredstva za vrednovanje tog neformalnog znanja. Odnosno, da se volja pojedinaca da znaju više na neki način vrednuje.
UNESCO je napravio prve korake ka celoživotnom obrazovanju i „društvu znanja“, koji su kulminirali izveštajem Edgara Faura iz 1972. godine, pod nazivom „Učenje će biti – svet obrazovanja danas i sutra“ („Learning to be – the world of education today and tomorrow“ ).
Značenje znanja
Neki će sa 19 godina zaista znati čime će da se bave, dok nekima prolazak kroz sve stepene formalnog obrazovanja neće i dalje reći u kojoj oblasti žele da rastu. Ključna je volja za usavršavanjem kod pojedinca i taj stav da investiranjem u znanje gradite svoju ličnost i izdvajate se iz mnoštva koji gledaju na ovaj proces kao na mučan i beskoristan. Formalno obrazovanje pomaže pri odluci gde tačno želimo da se usavršimo, ali naša želja i motivacija da utrošimo svoje vreme i novac u određen vid edukacije je ključna, ukoliko želimo da budemo iznad proseka.
Zašto je važno da crpimo znanje iz svake radnje koju radimo i iz svega čemu posvetimo svoje vreme? Što detaljnije pristupanje gradivu stvara u nama svest za dobre odluke.
Edukacija je pozitivan proces u kom se kod pojedinaca formira samopouzdanje za formiranje odluka u svakodnevnom životu.
Čovek uči dok je živ
Jednostavno možemo zaključiti temu edukacije sa činjenicom da čovek uči dok je živ. U tom životnom procesu razumevanja svega što čuje, oseti i vidi, treba da uzme najviše. Zato kada jednom naučite kako da svaki radni proces u danu posmatrate kao priliku za širenje opusa znanja i veština, shvatićete da je sticanje znanja proces koji direktno utiče na rast našeg bića.
1 Komentar
Nikakva kolicina obrazovanja vas ne moze 100% pripremiti za sve radne zadatke koji vas mogu susresti. Ali sama cinjenica da imate neke informacije vas stavlja daleko iznad ostalih na listi rangiranja. A sve ostalo ucite u hodu